Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada: što donosi poslodavcima

Zašto je neprijavljeni rad na meti

Neprijavljeni rad je zakonom zabranjen, a država pojačava kontrolu, posebno na terenu. Uz postojeće propise, najavljen je i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada te projekt elektroničke evidencije radnog vremena usmjeren na sektore gdje se rad teško prati.

Financijska posljedica

Ako inspekcija utvrdi neprijavljenog radnika, poslodavcu se rješenjem može naložiti prijava na obvezno mirovinsko osiguranje od dana koji se utvrdi kao početak rada, te uplata iznosa od 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika u državni proračun. Uz to, najavljene su strože kazne za „uporne", ponavljane prekršitelje.

Gdje se najviše kontrolira

Na udaru su djelatnosti s promjenjivim i terenskim mjestima rada, prije svega graditeljstvo i platformski rad. Upravo ondje je prijava radnika pri ulazu, uz vrijeme i lokaciju, najučinkovitiji dokaz da je rad prijavljen i evidentiran.

Kako se zaštititi

Zaštita nije samo formalna prijava, nego uredna evidencija koja nastaje na izvoru. Kad se svaki radnik prijavi na ulazu, s točnim vremenom i lokacijom (geofence i GPS zapis), a zapis je nepromjenjiv, lako je pokazati tko je, kada i gdje radio. To vrijedi i za podizvođače na istom gradilištu.

Više o državnom smjeru pročitajte u tekstu Vlada uvodi elektroničku evidenciju radnog vremena, a o postavi na terenu u Evidencija na gradilištu i terenu.

Napomena: tekst je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet. Izvor: Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (zakon.hr).